Feeds:
Članci
Komentari

Archive for mart 2010

Da li kućni ljubimci mogu bolovati od epilepsije ?

Odgovor je da, epilepsija je ne samo bolest ljudi nego i nekih životinja,između ostalog i naših kućnih ljubimaca pasa i mačaka.

Šta je epilepsija?

Epilepsija je najčešće neurološko oboljenje pasa i mačaka izazvano abnormalnom moždanom aktivnošću u moždanoj kori.

Šta je uzrok ove bolesti ?

Postoji više klasifikacija ove bolesti po tome šta je uzrokuje. Meni se najprihvatljivija čini podjela na epilepsije  idiopatskog porijekla , tj nepoznate etiologije i simptomatske epilepsije. Kod idiopatskih epilepsija nije moguće utvrditi pravi razlog zašto se napadi javljaju i uzrok nije moguće otkriti za sada dostupnim ispitivanjima neurološkog sistema. Kako se u humanoj medicini ove idiopatske epilepsije vežu za genetsku komponentu tako se i u veterinarskoj medicini smatra da postoji genetska veza za pojavu epilesije. Tome govori u prilog i to da su po nekim ispitivanjima pojedine rase više predisponirane za ovu bolest. U tu grupu spadaju madjarska vižla, bokser, njemački ovčar, labrador retriver, zlatni retriver, špringel i koker španijel, bernski planinski pas i još neke rase.

Što se simtomatskih epilepsija tiče  one mogu biti kongenitalnog porijekla,traumatskog (edemi mozga od udara), inflamatornog (meningitis), infektivnog (štenećak), neoplazije , cerebro vaskularni infarkti i krvavaljenja i tik paraliza.

Kako prepoznati-dijagnostikovati bolest ?

Vlasnici obično dolaze u ambulantu prilično uplašeni za svoga psa jer su zatečeni iznenadnom pojavom epileptičnog napada kod psa. Obično kažu da je pas bez prethodniih simptoma iznenada pao i počeo da se trza, da nije odgovarao na obraćanje vlasnika i da je to trajalo par minuta. Nakon toga pas je bio iscrpljen , ali je relativno normalno funcioniosao.

Vlasnici često primjećuju samo brutalne znakove bolesti. Medjutim  epileptični napad se može podijeliti u 4 faze: prodromalnu (promjena ponašanja), aura fazu (lizanje, pojačana salivacija, skrivanje…), ictus fazu (gubitak svijesti, cvokotanje zubima, bacakanje, mlaćenje glavom i veslanje nogama…) i the ictal fazu (iscrpljenost, uzimanje velike kolicine vode, dezorjentacija..). Treba naglasiti da svaki epileptični napad ne prolazi kroz ove faze tj da postoji više tipova epileptičnih napada.

Veterinar postavlja dijagnozu na osnovu anamneze dobijene od vlasnika, neuroloških pregleda, analiza krvi i u ambulantama koje su opremljne treba uraditi EEG i CT Medjutim najbitnije od svega je dobro uzeta anamneza od vlasnika i opšti klinički pregled. EEG i CT mogu biti potpuno uredni, a da pas ipak  boluje od epilepsije, uz to ni jedna ambulanta kod nas nije opremljna da bi se mogao uraditi EEG i CT.

Da li neke druge bolesti mogu da imaju slične simptome kao epilepsija?

Diferencijalno dijagnostički sa epilepsijom je moguće ponekad pomiješati hypoglikemiju, moždani infarkt, opstrukciju disajnih puteva, trovanje, disbalans elektolita itd. Zato je potrebno dobro uzeti anamnezu od vlasnika, uraditi kompletan klinički pregled i analize krvi da bi se dobila tačna dijagnoza. Veoma korisno za pravilnu dijagnozu bi bilo ako bi vlasnik bio  dovoljno priseban i napravio video zabilješku konvulzivnog napada.

Da li je ovu bolest moguće liječiti ?

Kada veterinar postavi dijagnozu on vlasnika treba da upozna o načinu liječenja ove bolesti i mogućim negativnom efektima terapije ili pojavom epileptičnih napada i pored terapije koju pas uzima. Vlasnik mora da bude taj koji donosi konačnu odluku da li će liječiti svoga psa. Kada i kojim lijekom će se početi sa terapijom odlučuje veterinar na osnovu učestalosti i jačine napada koje ima pas.

Takođe treba reći da je epilepsija bolest gdje je monitoring veoma važan i gdje veterinar na osnovu monitoringa odlučuje da li će smanjivati, povećavati ili potpuno ukinuti terapiju. Za sada se u liječenju ove bolesti i kod pasa i kod mačaka nameće lijek  phenobarbiton kao najbolje rješenje.

Savjet vlasnicima : ne možete puno pomoći Vašem psu kada dobije napad , zato svoju pažnju usmjerite na ono što se dogadja da bi mogli da prenesete to vjerodostojno veterinaru. Nikako ne stavljajte prste usta psu i ne pokušavajte da mu izvlačite jezik, jer možete biti ozbiljno povrijeđeni. Jedino što možete pomoći je da se pas ne povrijedi tokom napada padom niz stepenice ili sa ležaja , pa životinju treba pažljivo pomjeriti na ravno i  bezbjedno mjesto.

Pripremio: Branko Živković vet.specijalista PVU ANIMAVET

Read Full Post »