Opšti dio
Kožne bolesti kućnih ljubimaca spadaju procentualno u najzastupljenije zdravstvene probleme, a u okviru njih alergijske bolesti sa manifestacijama na koži zastupljene su i do 50%. Ovako visok procenat naših pacijenata koji pate od nekog oblika alergije koji se manifestuje na koži obavezuje nas da ovom problemu posvetimo ozbiljnu pažnju, kako sami vlasnici kućnih ljubimaca tako i veterinari.
Alergologija je sama po sebi prilično složena i obimna nauka pa samim tim i njena primjena podrazumijeva dobro teoretsko znanje i kliničko iskustvo. Uprošćeno alergijska reakcija mogla bi se poistovjetiti sa pojmom preosjetljivost, što znači pretjerana reakcija organizma na ponovni kontakt ili unos nekog potencijalnog alergena. Neke supstance same mogu biti alergeni , dok opet neke druge supstance mogu biti alergeni samo ukoliko se vežu za neku drugu supstancu.
Postoji niz predisponirajućih faktora za nastanak alergijskih oboljenja kod naših ljubimaca. Tu se prije svega misli na sklonost ka alergijama, ambijentalni faktori, geografski faktori , klimatski faktori itd.
Neke rase pasa i mačaka imaju naslednu sklonost ka alergijama kao na primjer Kokeri, Pudle, Bokseri, Jack Russell terijeri, Šnauceri, Buldozi, Dalmatinci, Retriveri… Ambijent u kojem ima puno prašine i stanovi u kojima je centralno grijanje mogu biti faktori koji povećavaju mogućnost pojave alergija kod naših ljubimaca, kao i boravak u vanjskoj sredini gdje je izražena raznolika vegetacija u stadijumu cvjetanja. Provjetravanje prostorija u kojima borave kućni ljubimci je izuzetno važno jer se time smanjuje koncentracija alergena u stanu.
Alergijske bolesti naših ljubimaca mogu biti ponekad frustrirajuće za vlasnika jer se često ne mogu izliječiti već samo držati pod kontrolom, pa svaki početak novog češanja predstavlja stres i za samog vlasnika. Zbog toga je veoma važno vlasnika informisati o kakvoj bolesti se radi, njenom toku i prognozi. Dobra saradnja vlasnika i veterinara je veoma važna kada su u pitanju alergijske bolesti kože naših ljubimaca. Naročito je važno da vlasnik prilikom dolaska u ambulantu da veterinaru tačnu i detaljnu anamnezu bolesti, jer dobra anamneza jer veoma važan put do postavljanja tačne dijagnoze. Zato bi dobro bilo i da vlasnik zapiše sva zapažanja koja se tiču problema sa kožom i da to prezentuje veterinaru.
Samu dijagnozu alergijske bolesti veterinar donosi na osnovu anamneze, opservacije pacijenta ,kliničkog pregleda, pregleda kože sa lupom, pregleda kožnog skarifikata, testa na gljivice, analiza krvi, intradermalnog testa i još nekih specijalističkih testova kao i eliminacione terapije. Naravno nekada nije potrebno uraditi sva ispitivanja već samo neka od gore nabrojanih , a odluku o tome donosi veterinar.
Medju najčešće alergijske bolesti kože pasa i mačaka spadaju atopije (inhalacione alergije), alergije na ujed buve, nutritivne alergije (alergije na hranu) i kontaktne alergije.
Posebno o svakoj od njih pisaćemo u narednim stručnim tekstovima.
Pripremio: Branko Živković, veterinar specijalista PVU Animavet Podgorica
Postavi komentar